Unutar digitalne podjele u Brazilu: Otkrivanje stvarnosti i utrka za univerzalni pristup internetu

• Trenutno stanje pristupa internetu u Brazilu
• Emergentne tehnologije koje oblikuju povezanost
• Ključni igrači i tržišna dinamika
• Predviđena ekspanzija pristupa internetu
• Nejednakosti u povezanosti širom brazilskih regija
• Put naprijed za digitalnu inkluziju
• Prepreke i putevi do nacionalne povezanosti
• Izvori i reference

“Povezanost na internetu u Brazilu je u posljednjem desetljeću značajno porasla, transformirajući način na koji Brazilci komuniciraju, uče i posluju.” (izvor)

Trenutno stanje pristupa internetu u Brazilu

Brazil, najveća zemlja u Latinskoj Americi, postigao je značajan napredak u širenju pristupa internetu tijekom posljednjeg desetljeća. Međutim, izražena digitalna podjela i dalje postoji, odražavajući duboke socioekonomske i geografske razlike. Prema podacima iz 2023. godine, otprilike 84% brazilskih kućanstava imalo je pristup internetu, prema Brazilskom institutu za geografiju i statistiku (IBGE). Ova brojka označava postepeni porast u odnosu na prethodne godine, ali također naglašava da milijuni još uvijek nemaju pristup, posebno u ruralnim i urbane sredine s niskim prihodima.

Digitalna podjela u Brazilu najbolje je vidljiva usporedbom urbanih i ruralnih regija. Dok je 90% urbanih kućanstava povezano, samo 60% ruralnih kućanstava ima pristup internetu (CETIC.br). Sjeverne i sjeveroistočne regije, koje su manje ekonomski razvijene, zaostaju za jugom i jugoistokom u stopama povezanosti. Ova razlika pogoršava se izazovima infrastrukture, kao što su ograničena dostupnost širokopojasnog interneta i visoki troškovi usluga u udaljenim područjima.

Mobilni internet odigrao je ključnu ulogu u premošćavanju razlike, s 98% korisnika interneta koji pristupaju mreži putem pametnih telefona (Statista). Međutim, oslanjanje na mobilne podatke često znači sporije brzine i ograničenja podataka, što ograničava kvalitetu pristupa za mnoge Brazilce. Proporcija fiksne širokopojasne povezanosti ostaje niža, posebno izvan velikih gradova, zbog viših troškova instalacije i ograničene konkurencije među pružateljima usluga.

Socioekonomski faktori dodatno produbljuju razliku. Kućanstva s višim prihodima i obrazovanjem daleko su sklonija pouzdanoj, brzoj povezanosti. Nasuprot tome, gotovo 40% najsiromašnijih kućanstava ostaje izvan mreže (IBGE). Ova digitalna isključenost utječe na pristup obrazovanju, zapošljavanju i osnovnim javnim uslugama, što je posebno istaknuto tijekom pandemije COVID-19 kada su daljinsko učenje i telemedicina postali od vitalnog značaja.

U odgovoru na to, brazilska vlada pokrenula je inicijative poput programa Internet Brasil, koji ima za cilj pružiti besplatan internet studentima u javnim školama. Unatoč tim naporima, zatvaranje digitalne podjele ostaje složen izazov, koji zahtijeva kontinuirana ulaganja u infrastrukturu, pristupačnost i digitalnu pismenost kako bi se osigurao jednak pristup svim Brazilcima.

Emergentne tehnologije koje oblikuju povezanost

Brazil, najveća ekonomija Latinske Amerike, postigao je značajan napredak u širenju pristupa internetu, no trajna digitalna podjela i dalje oblikuje krajolik povezanosti u zemlji. Prema podacima iz 2023. godine, otprilike 84% brazilskih kućanstava imalo je pristup internetu, prema Brazilskom institutu za geografiju i statistiku (IBGE). Međutim, ova brojka maskira oštre razlike između urbanih i ruralnih područja, prihoda i regija.

• Urbana vs. Ruralna podjela: Dok je više od 90% urbanih kućanstava povezano, samo oko 60% ruralnih kućanstava ima pristup internetu. Izazovi infrastrukture, kao što su nedostatak optičkih mreža i pouzdane električne energije, otežavaju povezanost u ruralnim područjima (Statista).
• Regionalna nejednakost: Jugoistočne i južne regije imaju najveće stope povezanosti, dok su sjeverne i sjeveroistočne regije zaostale, s nekim državama koje prijavljuju manje od 70% kućanstava povezanih na internet (CETIC.br).
• Socioekonomske prepreke: Obitelji s nižim prihodima manje su sklone imati širokopojasnu povezanost kod kuće, često se oslanjajući na mobilne podatkovne planove, koji su skuplji po gigabajtu i manje pouzdani za aktivnosti poput daljinskog učenja ili telemedicine.

Emergentne tehnologije su u vrhu napora da premoste tu razliku. Nacionalni program digitalne inkluzije brazilske vlade ima za cilj proširiti optičke mreže i subvencionirati pristup internetu za siromašne populacije. U međuvremenu, inicijative privatnog sektora, poput Starlinkove satelitske interneta, donose brzu povezanost udaljenim zajednicama u Amazoni koje su ranije bile nedostupne tradicionalnoj infrastrukturi.

Uvođenje 5G tehnologije također je značajna promjena. Od licitacije spektra 2021. godine, glavni telekomunikacijski operateri ubrzali su uvođenje 5G u velikim gradovima, s planovima da dostignu manje općine do 2026. godine (Anatel). 5G ne samo da obećava brže brzine, već i potencijal za podršku IoT aplikacijama u poljoprivredi, obrazovanju i zdravstvu—sektorima kritičnim za ruralni razvoj.

Unatoč ovim napretcima, digitalna pismenost i pristupačnost ostaju ključni izazovi. Rješavanje njih zahtijeva koordinirane napore između vlade, industrije i civilnog društva kako bi se osiguralo da svi Brazilci mogu sudjelovati u digitalnom gospodarstvu i društvu.

Ključni igrači i tržišna dinamika

Digitalna podjela u Brazilu ostaje kritični izazov, s značajnim razlikama u pristupu internetu između urbanih i ruralnih područja, kao i među različitim socioekonomskim grupama. Prema najnovijim podacima Brazilskog instituta za geografiju i statistiku (IBGE), pristup internetu dosegla je 90% brazilskih kućanstava u 2022. godini, što je porast s 82,7% u 2019. Međutim, ovaj nacionalni prosjek maskira oštre kontraste: dok je 94,6% urbanih kućanstava povezano, samo 74,7% ruralnih kućanstava ima pristup internetu.

Glavni igrači koji pokreću povezanost u Brazilu uključuju velike telekom operatere kao što su Vivo (Telefônica Brasil), Claro, TIM Brasil i Oi. Ove tvrtke su značajno investirale u širenje optičkih mreža i 4G/5G pokrivenosti, posebno u gusto naseljenim regijama. Na primjer, Vivo je izvijestio o 13% porastu broja korisnika fiksne širokopojasne povezanosti u 2023. godini, dosegnuvši više od 6,5 milijuna kućanstava (Telefônica Brasil IR).

Unatoč ovim napretcima, pristupačnost i digitalna pismenost ostaju prepreke. Prosječni trošak širokopojasnog interneta u Brazilu među najvišim je u Latinskoj Americi, a mnoga siromašna kućanstva oslanjaju se na prepaid mobilne podatkovne planove (Statista). Vladin program Norte Conectado ima za cilj premostiti razliku raspoređivanjem infrastrukture brze internetske veze u Amazonu i drugim nedovoljno posjećenim regijama, ciljajući na više od 1,000 javnih institucija.

• Urbana vs. Ruralna podjela: Urbane regije uživaju gotovo univerzalni pristup, dok ruralne regije zaostaju zbog izazova infrastrukture i nižih povraćaja investiranja.
• Socioekonomske razlike: Bogatija kućanstva su sklonija imati fiksnu širokopojasnu poveznost, dok siromašnija obitelj zavisi od mobilnih veza, često s ograničenim podacima.
• Vladine inicijative: Programi poput Norte Conectado i proširenje mreže 5G ključni su za zatvaranje razlike, ali su napredak spor.

U sažetku, iako je Brazil postigao značajan napredak u širenju pristupa internetu, digitalna podjela i dalje postoji, oblikovana geografijom, prihodima i edukacijom. Utrka za povezivanjem svih ovisi o kontinuiranim investicijama, regulatornoj podršci i inovativnim rješenjima prilagođenim raznolikom krajoliku zemlje.

Predviđena ekspanzija pristupa internetu

Brazil, najveća zemlja Latinske Amerike, postigao je značajan napredak u širenju pristupa internetu, no izražena digitalna podjela i dalje postoji između urbanih i ruralnih populacija. Prema podacima iz 2023. godine, otprilike 84% brazilskih kućanstava imalo je pristup internetu, u porastu s 82,7% u 2022. (IBGE). Međutim, ovaj nacionalni prosjek maskira oštre regionalne razlike: dok je 90% urbanih kućanstava povezano, samo 60% ruralnih kućanstava uživa sličan pristup.

Vladin ambiciozni “Program Internet Brasil” ima za cilj premostiti tu razliku pružanjem besplatnih internetskih čipova studentima u javnim školama, ciljajući na siromašne obitelji i udaljene zajednice (Ministarstvo komunikacija). U 2023. godini, program je podijelio više od 700,000 čipova, s planovima da do 2025. dosegne 3 milijuna studenata. Osim toga, očekuje se da će širenje 5G mreža ubrzati povezanost, s sadašnjim pokrićem svih glavnih gradova država i operaterima koji su obvezni proširiti pokrivenost na manje općine do 2029. godine (Anatel).

Unatoč tim naporima, izazovi i dalje postoje. Visoki troškovi uređaja i planova podataka, ograničena digitalna pismenost i strukturne prepreke u Amazonu i sjeveroistočnim regijama otežavaju univerzalni pristup. Prema anketi iz 2023. godine, 40% Brazilaca u najnižem prihodovnom razredu još uvijek nema pouzdan internet (CETIC.br).

• Urbana vs. Ruralna podjela: Urbane regije uživaju gotovo univerzalni pristup, dok ruralne regije zaostaju, osobito na sjeveru i sjeveroistoku.
• Mobilna-prva povezanost: Više od 95% korisnika interneta povezuje se putem pametnih telefona, što naglašava važnost pristupačnih mobilnih podataka (Statista).
• Buduće projekcije: Do 2027. godine, Brazil bi trebao doseći 90% kućanstava povezanih na internet, ali razlika između ruralnih i urbanih područja može persistirati bez ciljanih intervencija.

U sažetku, iako se digitalni krajolik Brazila brzo razvija, utrka za povezivanjem svih još nije završena. Rješavanje pristupačnosti, infrastrukture i digitalnih vještina bit će ključno za zatvaranje digitalne podjele i osiguranje jednakog pristupa svim Brazilcima.

Nejednakosti u povezanosti širom brazilskih regija

Digitalna podjela u Brazilu ostaje značajan izazov, s oštrim razlikama u pristupu internetu širom njegove velike teritorije. Dok urbana središta poput São Paula i Rio de Janeira imaju visoke stope povezanosti, ruralne i udaljene regije—posebno na sjeveru i sjeveroistoku—znatno zaostaju. Prema Brazilskom institutu za geografiju i statistiku (IBGE), do 2022. godine 90% urbanih kućanstava imalo je internet, naspram samo 64% u ruralnim područjima.

Digitalna podjela nije samo geografska, već i socio-ekonomska. Obitelji s nižim prihodima manje su sklone imati pouzdani internet, s samo 67% kućanstava koja zarađuju do jednog minimalca povezana, dok je to 99% među onima koji zarađuju više od pet minimalaca (CETIC.br). Ova razlika dodatno se pogoršava razlikama u infrastrukturi: optičke mreže su koncentrirane u bogatijim, gusto naseljenim regijama, dok mnoge ruralne zajednice ovise o sporijim, manje stabilnim mobilnim vezama ili nemaju uslugu uopće.

Regionalne razlike su posebno izražene na sjeveru, gdje kišna šuma Amazona predstavlja logističke izazove. U državama poput Amazonas i Pará, manje od 70% kućanstava ima pristup internetu, naspram preko 90% na jugoistoku (Anatel). Vladin program Norte Conectado ima za cilj rješavanje ovog problema proširenjem optičke infrastrukture uz riječne rute, ali napredak je postepeni.

Mobilni internet pomogao je premošćavanju nekih razlika, s 88% Brazilaca koji pristupaju internetu putem pametnih telefona (CETIC.br). Međutim, troškovi podataka i ograničena pokrivenost u udaljenim područjima i dalje predstavljaju prepreke. Pandemija COVID-19 istaknula je te nejednakosti, jer su milijuni učenika u nedovoljno opskrbljenim regijama imali problema s daljinskim učenjem zbog nedostatka povezanosti.

Napori za zatvaranje digitalne podjele u Brazilu su u tijeku, uključujući javna i privatna ulaganja, regulatorne reforme i ciljanje programa. Ipak, prava priča je ona o trajnoj nejednakosti, gdje geografija, prihodi i infrastruktura i dalje određuju tko je povezan—i tko je ostavljen na rubu.

Put naprijed za digitalnu inkluziju

Brazil, najveća ekonomija Latinske Amerike, postigao je značajan napredak u širenju pristupa internetu, ali trajna digitalna podjela i dalje oblikuje socioekonomski krajolik zemlje. Prema podacima iz 2023. godine, otprilike 84% brazilskih kućanstava imalo je pristup internetu, prema Brazilskom institutu za geografiju i statistiku (IBGE). Međutim, ova brojka maskira oštre razlike između urbanih i ruralnih područja, grupa prihoda i regija.

U urbana središtima poput São Paula i Rio de Janeira gotovo da se javlja univerzalna povezanost, dok ruralna područja—posebno na sjeveru i sjeveroistoku—zaostaju. U ruralnim područjima samo 60% kućanstava ima pristup internetu, naspram 90% u urbanim zonama (IBGE). Digitalna podjela dodatno se pogoršava prema prihodima: među najsvijetlijih 10% kućanstava, penetracija interneta je gotovo 100%, dok pada na samo 60% među najsiromašnijih 40% (CETIC.br).

Mobilni internet bio je ključni pokretač digitalne inkluzije, s više od 242 milijuna mobilnih veza u Brazilu na početku 2024. godine—daleko iznad broja populacije zemlje od 216 milijuna (DataReportal). Međutim, kvaliteta i pristupačnost ostaju problemi. Mnogi siromašni Brazilci oslanjaju se na pre-paid planove s ograničenim podacima, što ograničava njihov pristup obrazovnim resursima, vladinim uslugama i prilikama za rad na daljinu.

Vladine inicijative, poput programa “Wi-Fi Brasil”, imaju za cilj premošćavanje tih razlika pružanjem besplatnih pristupnih točki interneta u nedovoljno opskrbljenim zajednicama (Ministarstvo komunikacija). Uvođenje 5G mreža, koje je započelo 2022. godine, također nudi nadu za proširenje ubrzane povezanosti, iako su trenutne koristi koncentrirane u velikim gradovima (Anatel).

Gledajući naprijed, zatvaranje digitalne podjele u Brazilu zahtijevat će kontinuirana ulaganja u infrastrukturu, ciljana subvencioniranja za obitelji s niskim prihodima i programe digitalne pismenosti. Dok se zemlja trči za povezivanjem svih, rješavanje ovih strukturnih nejednakosti ključno je za osiguranje da digitalna inkluzija donese šire socijalne i ekonomske prilike.

Prepreke i putevi do nacionalne povezanosti

Digitalna podjela u Brazilu ostaje značajna prepreka nacionalnoj povezanosti, unatoč značajnom napretku u posljednjim godinama. Prema podacima iz 2023. godine, približno 84% brazilskih kućanstava imalo je pristup internetu, prema Brazilskom institutu za geografiju i statistiku (IBGE). Međutim, ova brojka maskira oštre razlike između urbanih i ruralnih područja, kao i među različitim socioekonomskim grupama.

• Urbana vs. Ruralna podjela: Dok penetracija interneta u urbanim područjima prelazi 90%, samo oko 60% ruralnih kućanstava je povezano. Izazovi infrastrukture, kao što su nedostatak optičkih mreža i pouzdane električne energije, otežavaju širenje u udaljenim regijama (Svjetska banka).
• Socioekonomska nejednakost: Obitelji s nižim prihodima manje su sklone imati pristup internetu. U najsiromašnijih 20% kućanstava, samo 64% ima povezanost, u usporedbi s 99% u najbogatijem kvintilu (CETIC.br).
• Razlike u uređajima i kvaliteti: Mnogi Brazilci se oslanjaju na mobilne telefone za pristup internetu, često s ograničenim planovima podataka i sporijim brzinama. Samo 57% kućanstava ima računal (Anatel).

Kako bi se riješile ove prepreke, Brazil je pokrenuo nekoliko inicijativa. Program Conecta Brasil ima za cilj širiti širokopojasnu infrastrukturu, posebno u nedovoljno opskrbljenim regijama. Vlada također koristi uvođenje 5G mreža za premošćavanje razlika u povezanosti, s pokrićem koje sada dostiže više od 1,700 gradova.

Unatoč tim naporima, izazovi još uvijek postoje. Visoki troškovi, regulatorne prepreke i prostranost brazilskog teritorija usporavaju napredak. Javna i privatna partnerstva, ciljana subvencioniranja i programi digitalne pismenosti smatraju se ključnim putevima za postizanje univerzalnog pristupa. Dok se Brazil žuri da poveže sve, zatvaranje digitalne podjele ključno je za ekonomski rast, obrazovanje i socijalnu uključenost.

Izvori i reference

• Digitalna podjela u Brazilu: Stvarna priča o pristupu internetu i utrci za povezivanje svih
• Brazilski institut za geografiju i statistiku (IBGE)
• CETIC.br
• Statista
• Starlinkova satelitska interneta
• Anatel
• IBGE
• Vivo (Telefônica Brasil)
• TIM Brasil
• CETIC.br
• Svjetska banka